
Temperatura
Od temperature vode zavisi živahnost riba, intenzitet ishrane, a samim tim i tempo njihovog rasta. Poznato je da se pri niskim temperaturama vode smanjuje prohtev ribe za hranom, a pri skroz niskim temperaturama prohtev ribe za hranom prestaje.
Temperatura vode je vrlo značajna i za razmnožavanje ribica. Kolebanje temperature vode samo 2-30 C može izazvati ozbiljne posledice prilikom mriesta akvarijumskih ribica. Zbog svega toga akvarista se mora truditi da u svome akvarijumu održi optimalnu temperaturu za dotičnu vrstu ribe. Temperaturna kolebanja slatkih voda na srednjim geografskim širinama iznose od 0 do 35o C. Naprotiv, u vodama tropskog pojasa ta kolebanja iznose svega 5-6o C. Pri osetnim temperaturnim kolebanjima vode životne funkcije riba slabe, ribe su izložene raznovrsnim oboljenjima a mogu i uginuti.
U akvaristici se često upotrebljavalju termini "hladnovodne" i "toplovodne" ribe, pa se tako u praksi uvrstila i podela akvarijuma na hladnovodne i toplovodne akvarijume. Prema većini poznatih akvarista u svietu termin hladnovodne ribe odnosi se na ribe koje bez naročitih posledica podnose temperature kolebanja vode do 14o C. Hladnovodne ribe kao što su Carrasius auratus, Phoxinus Phoxinus, Cobitis teania, Nemachilus barbatulus, Gasterosteus acuelatus, Gambussia affinis i Lebistes reticulatus normalno podnose temperature vode od 12 do 14o C, te akvarijume sa pomenutim vrstama riba (hladnovodne akvarijume) ne treba zagrejavati grejačima. Pogodnost držanja i uzgoja hladnovodnih akvarijumskih riba leži u tome što se one pri disanju zadovoljavaju manjim količinama kiseonika.
U akvaristici se toplovodnim ribama smatraju sve one vrste koje ne mogu podneti temperature vode u akvarijumu niže od 17o C, mada neke vrste toplovodnih akvarijumskih riba, među kojima se nalaze sve vrste labirintskih riba iz porodice Anabantidae i Corydoras, koje mogu živeti i u vodi temperature, ispod navedene, pri čemu se zadovoljavaju manjim količinama kiseonika. Sve ostale vrste toplovodnih akvarijumskih ribica, izuzev riba iz porodice Cichlidae i roda Mollienesia (ribe iz ovih voda porodica zahtevaju velike količine kiseonika), zadovoljavaju se srednjim temperaturama od 20 do 24o C i srednjim količinama kiseonika rastvorenog u vodi.
Providnost i boja
Providnost i boja vode u akvarijumu su indikator stabilnosti hemijskih i bioloških svojstava koja omogućuju život i razvijanje biljaka i riba u akvarijumu. Mutna, neprovidna voda u akvarijumu ukazuje na poremećaj vode kako u biološkom tako i u hemijskom i fizičkom pogledu. Mutna voda je znak da su u akvarijumu nastupili takvi mikrobiološki procesi koji mogu brzo dovesti do raspadanja organske materije, zatim do nestašice kiseonika, poremećaja fotosinteze biljaka i konačno do uginuča ribica. Suvišan razvitak bakterija i infuzorija u vodi akvarijuma dovodi do poremećaja biološke ravnoteže u akvarijumu sa svim posledicama koje idu uz tu pojavu. Voda akvarijuma mora biti sasvim providna, bistra, što se postiže biološkom ravnotežom u akvarijumu ili čak određenim postupcima i filtriranjem.
Boja vode u akvarijumu može zavisiti od visine koncentracije vodonikovih jona (pH) i tvrdoće vode, i može biti svetlozelena, zelenkasta, bela, plavkasta ili crvenkasta. Uglavnom, treba znati da apsolutno prozračna i bistra voda zavisi od hemijskih sastava vode, te se otuda javljaju i različite boje vode.
Ukus i miris
Naručito je važno obratiti pažnju na miris vode u akvarijumu. Karakter mirisa vode može nas uputiti na uzroke njegove pojave. Izraziti miris amonijaka ili pokvarenih jaja ukazuje nam na veoma nepovoljne uslove u akvarijumu. Pojava ovakvog mirisa znak je za hitno ispuštanje vode iz akvarijuma, pranje akvarijuma, bilja i podloge i ponovno punjenje akvarijuma čistom vodom. Ovakvu pojavu u akvarijumskoj vodi izazvali su štetni gasovi amonijaka i sumprovodonik, koji su nastali raspadanjem organske materije.