Potajno se divimo svetski poznatim ličnostima koji svoje akvarijume predstavljaju na raznoraznim prestižnim takmičenjima gde osvajaju velika priznanja i nagrade. Među njima postoji ljudi sa različitih delova sveta, sa drugih meridijana, sa drugih kontinenata koji se okupljaju da bi u takmičarskom duhu odmerili svoje znanje. Jedan poznatiji akvaskejper sa ovih prostora je i naš dobri prijatelj iz Hrvatske koji se slobodno može pohvaliti mnogobrojnim priznanjima. Postavili smo mu par pitanja.

 

Najpre bih volela da nam se prestaviš ida kažeš nesto o sebi.

-Pozdrav svima! Moje ime je Stjepan Erdeljić, imam 38 godina živim u Đakovu, Republika Hrvatska. Srednju školu sam završio za veterinarskog tehničara a nakon toga sam završio studij poljoprivednog fakulteta.

Zahvaljujem se što se me pozvali na intervju, evo i mojih odgovora na vaša pitanja.

Koliko se dugo baviš akvaristikom i kako si uplovio u vode akvaristike?

-Moj početak bavljenja akvaristikom započinje 1992 godine. Tada kao srednjoškolac dolazim kod jednog svog drugara i on mi pokaziva svoj akvarij koji je nabavio. Odmah mi se ukazala želja da bih i ja volio imati svoj vlastiti akvarij. Problem je bio što sam iz Đakova gdje tada nije bilo niti jedne akvarističke trgovine tako da sam morao ići u susjedne gradove čak i u Mađarsku da bi kupio koju ribicu ili nešto od opreme. Naravno tada nije bilo niti interneta a akvarističke literature jako malo, koja se teško nabavljala. 

Da li se profesioalno baviš akvaristikom?

-Odgovor je -Ne. Pored svog posla, akvaristikom se bavim iz hobia.

Trenutno, koje je brojno stanje akvarijuma? Kakav akvarijum imaš i šta gajiš u njima?

-Imam svoj fishroom u kojem se nalazi 30-ak uzgojnih akvarija. Bazirao sam se na uzgoj živorotki a to su gupi, plati, švert, moli te corydorasi i ancistrusi a u dvorištu imam jedno vrtno jezerce od 15000 litara u kojem su zlatne ribice.

Koja te struja akvaristike posebno interesuje?

-Ne mogu reći da me neka određena struja interesuje. Zanima me sve. Uzgoj akvarijskih ribica, aquascaping i vrtna jezerca. Kad odem na more, volim i roniti. Jedno vrijeme sam bio strastveni ribolovac ali uslijed nedostatka vremena, napustio sa taj hobi iako znam nekad sa prijateljima otići u ribolov.

Kada si osetio veliko interesovanje za skejpove? Ko ti je bio inspiracija i da li si sve sam naučio?

-Aquascapingom sam se počeo baviti 2012.g. I to tako da sam slučajno došao kod jednog svog prijatelja i prvi put kod njega vidim uživo aquascape akvarij sa ozbiljnom opremom, CO2 boca, T5 rasvijeta itd. Tako da mi se pojavila želja da si i ja takvo šta nabavim i okušam u tome. 

Godinu dana nakon toga sam nabavio svu opremu i krenuo u skejpanje.

Kada sam krenuo imao sam iskustva od strane akvaristike ali aquascaping je bio nešto sasvim novo i na neki način posve drugačije.

Puno su mi pomogle kolege sa foruma davajući mi korisne savjete, što mi je olakšalo u samom početku.

Koji je tvoj trentni projekat?

-Trenutno radim na jednom 50 litarskom akvariju. Prije nekoliko dana sam startao s njim. A namijenjen je za rusko takmičenje, “Scaper's Tank Contest 2014”

Kako je izgledao tvoj prvi akvarijum?

 -Moj prvi akvarij je bio 15 litarski akvarij kojeg sam uz pomoć kolege sam zaljepio. Katasrofa je izgledao ali ja to nisam primjećivao, vidio sam samo ono što je u njemu. Kako su godine prolazile tako su se i akvariji i oprema mijenjali a iskustvo je postajalo sve veće.

Koje ribe koristiti u aquascapingu?

-U aquascapingu se mogu koristiti sve ribice. Od raznih tetri koje su sitne pa sve do nekih krupnih poput skalara. 

Postoje određena pravila kojih se treba pridržavati a to je da ribe ne smiju biti prekrupne kad se nalaze u stranicama akvarija.

Tako recimo ako stavimo jedno jato skalara u 100 litreni akvarij, sigurno da neće biti dobro jer će odvraćati pozornost od samog aquascapea. Ali ako jato skalara stavimo u akvarij od 300-500 litara, sigurno da će prekrasno izgledati .

Isto tako će prekrasno izgledati ako jato neonki stavimo u 100 litreni akvarij. Ali ako te iste neonke stavimo u nano akvarij od 20-30 litara, neće biti dobro, neonke će biti prekrupne tako da će se izgubiti dubina i veličina nano akvarija. U tu svrhu u nano akvarij ubaciti neke sitne ribe poput microrasbora ember tetri i sl.

Zaključak bi bio, svaki aquascape mora imati svoju ribu koja odgovara veličinom, bojom i oblikom tijela.

Koja je po tebi najbolja biljka za skejp?

-Definitivno za mene to bi bila mahovina. Znači različite vrste. Mahovinom se uz odličan hardscape može napraviti sve. Odnosno ista mahovina se može koristiti u nano akvarijima 10-20 litara a također i u 500 litrenom akvariju.

Od biljaka prednjeg plana, tu bi mogao spomenuti eleocharis parvula i hemianthus callitrichoides (Cuba) ali ona nije za akvarije velike litraže.

Ukoliko pozelim neki,prosecan skejp u mom akvarijumu,kakve bi mi biljke preporucio i gde treba da obratim paznju?

-Tu bi se opet vratio na onu moju priču o mahovinama. One su nezahtijevne biljke. Ne traže jaku svjetlost također niti CO2. U kombinaciji sa mahovinama, mogu se staviti bolbitisi, microsorumi i po koja kriptokorina.

To bi bio idealan skejp za svakog početnika a također i za one iskusnije skejpere, jer se može koristiti low-light opcija rasvijete, bez upotrebe CO2 aparata.

 

Da li je, po tebi, akvaristika u Srbiji blizu standarda u evropi ili moramo još da radimo na tome? Po čemu se akvaristi u Srbiji razlikuju od ostalih?

-Da, akvaristika u Srbiji je blizu standarda. To je poznato da su Srpski akvaristi odlični u ovom hobiu koji se njeguje već dugo godina i prenosi se iz naraštaja u naraštaj. 

A da li se može još poraditi na tome, sigurno da može, jer to je takav hobi u kojem se cijeli život moraš usavršavati na osnovu vlastitog iskustva i pratiti novitete iz svijeta.

Koja je riba je bila tvoj najveći izazov do sada?

-Na ovo pitanje mi je dosta teško odgovoriti, zato što za mene postoje  stotine atraktivnih vrsta koje bih volio imati ili uzgajati. Ali to jednostavno ne moguće.

Koliko puta sam otišao u prodavaonicu s namjerom da samo pogledam šta imaju od riba a onda vidim neke atraktivne ribice i ne mogu odoljeti pa ih kupim. Ali mislim da je taj fenomen svima nama dobro poznat.  

Šta planiraš u budućnosti? Da li imaš u planu neki novi skejp? Da li je u planu možda neki morski akvarijum?

-Svakako se planiram i dalje baviti ovim hobiem, također i dalje učiti i usavršavati svoje znanje.

A što se tiče morske akvaristike, u pogledu toga zasad nemam ništa u planu, cijenim morsku akvaristiku, jer volim također vidjeti lijepo uređeni morski akvarij. 

Prošle godine si posjetio Japan, kakvi su bili dojmovi?

-Nakon osvojenog 8. mjesta na IAPLC 2013, Japanci su me pozvali da dođem kod njih na sudjelovanju ceremonije dodijele nagrada. Tako da sam na kraju ipak otišao zajedno sa kolegom iz Karlovca koji je distributer ADA opreme za ex YU.

Sa putom smo bili 8 dana. Iskustvo je zaista bilo nezaboravno.

Nakon dodijele ngrada, veći dio ljudi je otišao kući dok nas je ostalo 50-ak gostiju iz cijelog svijeta. To je bilo jedno prekrasno druženje zato jer smi svi imali zajedničku temu a to je aquascaping i akvarstika.

 Odlično su nas ugostili. Imali smo organizirane obilaske kao što je Sumida aquarium, Vodeni centar u Niigati, Amanova galerija u Niigati gdje smo najviše vremena provodili, te obilazak akvaristčkih prodavaonica po Tokyu. Trgovine su im odlično opremljene. Imaju veliki izbor riba, biljaka i morskih akvarija.

Osobno sam upoznao Takashi Amana, te sam bio u njegovoj kući.

Jednom prilikom me je jedan kolega upitao  –Kakav je Amano kao osoba?

Ja sam mu odgovorio - Kao osoba je neki šaljivđija koji izvodi štosove i šali se. Ali mislim da je strog, pogotovo prema svojim ljudima, gdje se na očigled vidi da imaju strahopoštovanje prema njemu.

Rekao bi da razumije engleski ali drži do svog japanskog, tako da uvijek ima prevoditelja pored sebe.

Da li si imao loša iskustva sa drugim akvaristima i da li posećuješ akvaristička druženja?

-Dosad nisam imao loših iskustava, naprotiv mogu reći sve najbolje o svojim kolegama iz Hrvatske, Srbije te ostalih država ex YU. 

Moram napomenuti, nakon objave osvojenog 8. mjesta na IAPLC 2013, preko facebooka sam stekao puno prijatelja aquascapera iz svijeta. 

Akvaristička druženja ne posjećujem često ali sam 2013 bio u Novom Sadu na okupljanju akvarista.

Ove godine se u Zagrebu u sklopu Akter festa organizira CAC natjecanja (Croatian Aquatic Contests) tako da sam pozvan da budem sudac u aquascapingu.

 

Da li je finansijski faktor ključan za lep akvarijum? Gde treba izdvojiti najviše novca?

-Finansijski faktor nije ključun za lijep akvarij već talenat odnosno, mašta akvariste.

Iako moram napomenuti da sam i ja nabavljao opremu godinu dana dok nisam sve pokrenuo. Tako da u startu treba izdvojiti određena financijska sredstva.

Onaj tko želi imati lijepi biljni akvarij, pored osnovne akvarističke opreme bitno je imati CO2 (iz boce) i primjerenu rasvijetu. 

Kada se to sve jednom pokrene, onda ćete uživati u carstvu podvodnih vrtova.