Sterilna zemlja ( ne obična baštenska prljavština) može biti deo podloge za vaš akvarijum. Iako odlična, /...a da bude veoma, veoma nezgodna, pa je ne preporučujem. Ako je koristite, neka to bude sloj od najviše 2-2,5 cm prekriven sa isto tolikim slojem kvalitetnog šljunka. Koristi od ove podloge su oslobađanje velike količine organskih materija, što rezultuje konstantnim oslobađanjem manje količine C02. Ipak, u mnogim akvarijunaima ubrizgavanje C02 i nije neophodno, kao ni aditivi za podlogu, veštačko đubrivo itd.
Loša strana je što vaš akvarijum može iskusiti jake impulsne nalete oslobađanja hranjivih sastojaka koji mogu biti veoma opasni za ribice. Ovo posebno važi za prvih nekoliko nedelja nakon postavljanja ove podloge, i iz tog razloga ribice ne bi trebalo stavljati u akvarijum odmah. Filtriranje ugljenikom takođe može biti od pomoći. Iz ovih razloga držim se akvarijumski sigurnih materijala.
Ove podloge i aditivi mogu biti veoma korisni ukoliko gajite biljke sa dubokim korenjem, biljke kojima je potrebna podloga bogata gvožđem, za velike akvarijume, i za akvarijume koji sadrže zahtevno bilje. Dva najčešće upotrebljavana aditiva su: treset i laterit. Treset je bogat organskim materijama i snabdeva biljke velikom dozom hranjivih sastojaka, što može biti odlično ukoliko su i svi drugi uslovi zadovoljeni. Ja ne preporučujem treset kao dodatak podlozi, zato što je veoma nezgodan i ukoliko svi drugi uslovi nisu u potpunosti izbalansirani, alge mogu postati neprijatnost mnogo veća nego što možete zamisliti. Laterit je proveren i dokazan dodatak, i uglavnom se nalazi u obliku finog praha. Neki ga koriste tako što ga mešaju sa donjim delom sloja šljunka, ili ga postavljaju u tanak sloj i pokrivaju slojem inertnog šljunka odgovarajuće debljine, koji sprečava laterit da se rastopi u vodi. Drugi način dodavanja laterita i drugih hranjivih sastojaka u podlogu je korišćenjem tableta veštačkog đubriva. Ove tablete se utisnu direktno u šljunak, obično jednom mesečno.
U poslednjih nekoliko godina pojavile su se specifične podloge: Flourite, Floramax, Eco-Complete, Flora Base itd-Moje iskustvo govori u prilog Flouritu, i sasvim sam zadovoljna rezultatima. Za ostale pomenute podloge nemam ličnog iskustva. U osnovi sve ove podloge oslobađaju hranjive sastojke u toku dugog vremenskog perioda, konstantno hraneći korenje biljaka. U akvarijumima u kojima koristim Flourit, dobrih 90% celokupne podloge sastoji se od njega, dok ostalih 10% čini neutralno obojeni kvare na vrhu podloge, kako bi ribice došle do izražaja i takođe da bi sprečila podizanje taloga prilikom zasađivanja i presađivanja biljaka.
Koristi se intenzivno u akvarijumima i to sa dobrim rezultatima. Ako želite da koristite pesak, budite sigurni da je on potpuno bezbedan za stanovnike akvarijuma. Neke vrste peska, koje možemo naći u radnjama, sadrže krečnjak, a mi smo do sada naučili da biljke ne vole supstance zasnovane na krečnjaku u svom okruženju. Najrasprostranjeniji i najčešće korišćeni pesak za akvarijume je srebrni pesak. Mnogi vlasnici akvarijumskih radnji ga preporučuju. Ipak, pošto se veoma fin pesak može zgusnuti vremenom, što prouzrokuje bezvazdušne uslove, koji mogu biti smrtonosni za akvarijum, preporučujem za prvi sloj šljunak a pesak na vrhu.
Ova podloga se može naći u pregršt boja i nijansi, i bezbedna je za sve stanovnike akvarijuma. Ona ne sadrži krečnjak, sastoji se od sitnog šljunka veličine l-3mm, i možemo bez napora da provučemo prste kroz nju. Zbog toga, korenje može lako da se razvija. Ako imate akvarijum u koji želite da posadite biljke sa dubokim korenom, samo kvarcna podloga neće biti dovoljna zato što je ona potpuno inertna podloga. Ipak, koristim je kao jedinu podlogu u dva moja akvarijuma, u kojima se nalaze Vallisneria i površinske biljke. Biljke se hrane u procesu mešanja vode (nanošenjem minerala), od ribljih otpadaka, i ostataka riblje hrane (što doprinosi nastajanju organskih materija). Ovo je sasvim dovoljno za ishranu korena biljaka, i ja ne dodajem ništa u akvarijum.